Antibiotici i neopravdana primjena

Postoji niz bolesti kod kojih se treba uvesti antibiotik.

Tu spadaju bakterijske upale pluća, uha, upale mozga i moždanih ovojnica, neke kožne bolesti, kao i niz infekcija uzrokovanih raznim bakterijama. U liječenju šarlaha ili pak hripavca, većina pedijatara prepisuje djeci antibiotik kako bi se spriječio nastanak kasnijih komplikacija ove bolesti: oštećenje bubrega s pojavom hipertenzije, oštećenje srčanog mišića, reumatske bolesti.

Antibiotici predstavljaju skupinu lijekova koji se najviše primjenjuju i čine čak 30% od ukupno svih propisanih lijekova.

Prema nekim mišljenjima antibiotici se u više od 50% djece propisuju neracionalno.

Neopravdana primjena antibiotika u djece najčešći je izvor nuspojava antibiotika i veće učestalosti oportunističkih infekcija.

Negativni efekti antibiotika

Najčešće nuspojave antibiotske terapije kod dojenčadi i djece su alergijske reakcije, poput osipa po tijelu do najtežih oblika anafilaksije, oštećenja živčanog sustava, gljivičnih infekcija, mrlja na trajnim zubima, gastrointestinalnih smetnji, najčešće proljeva. Kod blažih alergijskih reakcija bit će dovoljno samo ukinuti antibiotik koji je izazvao alergijsku reakciju i zamijeniti ga nekom drugom skupinom antibiotika. Ali, ukoliko je alergijska reakcija izrazito jaka, onda se uz ukidanje tog antibiotika mora provesti i liječenje alergijskih manifestacija koje je antibiotik prouzročio.

Spriječiti dehidraciju kod djece je ključ

Proljev povezan s uzimanjem antibiotika se javlja kada antibiotici poremete prirodnu ravnotežu bakterija u probavnom sustavu, odnosno kada dođe do povećanja broja štetnih bakterija, što uzrokuje grčeve, bolove u trbuhu i rijetku stolicu, a javlja se kod čak 30% djece.

Kod dojenčadi i male djece u slučaju proljeva treba osigurati dovoljan unos tekućine, vodu i rehidracijske otopine. Dijete treba konzumirati laganu hranu bogatu vlaknima, lako probavljivu i ne začinjenu – banana, jabuka, kuhana riža, u više manjih obroka dnevno. Svakako treba odabrati i odgovarajući probiotik za ovu specifičnu namjenu.

Najveći rizik kada dojenče ili dijete ima proljev je dehidracija odnosno gubitak tjelesne tekućine proljevom.

Liječničku pomoć za dijete ćete potražiti ako je to dojenče do 3 mjeseca dobi koje uz proljev i povraća te ima vrućicu. Također i dijete koje odbija unos tekućine na usta, kada se pojavi krv u stolici i ako proljev traje duže od 7 dana. Potražit ćete pomoć ukoliko primijetite promjenu ponašanja djeteta u smislu pospanosti i neadekvatnog odgovora na podražaje.

Preporuka struke

Europsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) preporučuje primjenu probiotika kod svakog akutnog proljeva. Probiotici su dobre bakterije ili kvasac S.boulardii, koji primijenjeni u točno određenoj količini djeluju povoljno na zdravlje organizma.

Nije svaki probiotik isti.

Za soj Saccharomyces boulardii dokazano je da smanjuje trajanje simptoma i vrijeme u kojem je dijete zarazno za druge.

BULARDI® Junior djeluje na lumen crijeva i zbog svoje veličine veže na sebe veći broj patogena, čime ubrzava njihovu eliminaciju. Sprječava nastanjivanje i rast štetnih bakterija u crijevima, održava ravnotežu crijevne mikrobiote i na taj način podržava imunološki odgovor. Također sadrži i cink, izuzetno bitan kod dječjih dijareja. Izuzetno je bitna kvaliteta proizvoda, te točan broj stanica na kraju roka valjanosti, kako bi probiotik imao učinak.

Mliječni proizvodi s dodatkom probiotika nisu dodaci prehrani niti njihova zamjena.

Preporuča se nastaviti s primjenom probiotika barem tjedan dana nakon nestanka probavnih tegoba kod djeteta.

Više informacija potražite na https://probiotic.hr/ ,a proizvode možete pronaći u ljekarnama ili specijaliziranim prodavaonicama ili web shopu www.abela.hr.

Autor teksta: Dr.sc. Vlatka Krizmanić, dr. med.,spec. pedijatrije 

Literatura:

1. Krželj V.,Primjena antibiotika u dječjoj dobi; Paediatria Croatica 2001;45 (supl.1); 129-36
2. Szajewska H, Guarino A, Hojsak I, Indrio F, Kolacek S, Shamir R, Vandenplas Y, Weizman Z (2014) Use of Probiotics for Management of Acute Gastroenteritis: A Position Paper by the ESPGHAN Working Group for Probiotics and Prebiotics. JPGN. 58: 531–539.
3. National Collaborating Centre for Women’s and Children’s Health. Diarrhoea and vomiting caused by gastroenteritis. Diagnosis, assessment and management in children younger than 5 years. RCOG Press. http://www.nice.org.uk/nicemedia/pdf/CG84FullGuideline.pdf.
4. Szajewska H, et al; ESPGHAN Special Interest Group on Gut Microbiota and Modifications. Probiotics for the Management of Pediatric Gastrointestinal Disorders: Position Paper of the ESPGHAN Special Interest Group on Gut Microbiota and Modifications. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2023 Feb 1;76(2):232-247. doi: 10.1097/MPG.0000000000003633.
5. www.cochrane.org
6. www.hemed.hr
7. www.pubmed.ncbi.nih.gov
8. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20458757/