Sunčev vitamin, poznat i kao vitamin D, postaje vruća tema kada je u pitanju zdravlje. Ne događa se često da neki vitamin dobije nadimak. No u slučaju vitamina D stvar je lako objašnjiva. Naime, naše tijelo proizvodi vitamin D kao odgovor na izlaganje suncu, pa otuda i njegov nadimak!
Vitamin sunčeve svjetlosti (također poznat kao kalciferol) nastaje kada ultraljubičaste (UV) zrake sunčeve svjetlosti “dodirnu” kožu i tako potaknu njegovu sintezu. Osim suncem, njegov unos možemo povećati kroz određene namirnice i dodatke prehrani. Međutim, mit je da se dovoljno ovog vitamina lako unosi izlaganjem suncu ili samo hranom. Sadrži ga samo nekoliko namirnica, a i one ga imaju u vrlo malim količinama, nedostatnim za preporučeni dnevni unos.
Prehrambeni izvori vitamina D uključuju masnu ribu (losos, tuna, haringe, sardine i skuše), žumanjke, goveđu jetru, gljive i hranu obogaćenu vitaminom D, poput mlijeka, soka od naranče, žitarica i formule za dojenčad. Zato stručnjaci savjetuju ili stalno izlaganje gole kože suncu (što je nama, koji ipak ne živimo na rajskim otocima, potpuno nemoguće?) ili uzimanje dodataka prehrani s vitaminom D.
Što je vitamin D – vitamin ili hormon?
Jedna od stvari koja čini vitamin D jedinstvenim u usporedbi sa svim drugim vitaminima je to što on uopće nije vitamin! Često nazivan “aktivirani vitamin D” ili kalcitriol, vitamin D djeluje poput hormona u našim tijelima, obavljajući bitne biološke funkcije kroz endokrine, parakrine i intrakrine mehanizme.
Ovo pomaže objasniti zašto i kako vitamin D regulira toliko mnogo fizioloških funkcija, daleko više nego što se dosad mislilo. Receptori vitamina D nalaze se u gotovo svakom tkivu i stanici u tijelu. Posljednjih desetljeća to je dovelo do impresivnog i sve većeg broja istraživanja o dosad nepoznatim ulogama vitamina D u optimizaciji širokog spektra tjelesnih procesa.
Dobrobiti vitamina D
Prije svega, dugujemo mu zdrave kosti. Vitamin D pomaže apsorpciju kalcija u crijevima i pomaže u održavanju odgovarajuće razine kalcija i fosfora u krvi, što je neophodno za zdravu mineralizaciju kostiju.
Nedostatak vitamina D kod djece može uzrokovati rahitis, što dovodi do deformacije kostiju zbog njihovog omekšavanja. U odraslih se nedostatak vitamina D očituje i kao osteomalacija, odnosno omekšavanje kostiju. Osteomalacija rezultira slabom gustoćom kostiju i slabošću mišića. Dugotrajni nedostatak vitamina D također može dovesti do osteoporoze.
Također, njegov unos u dovoljnim količinama može potaknuti učinkovitu imunološku zaštitu i smanjiti rizik od autoimunih bolesti. Istraživači sugeriraju da bi mogla postojati veza između dugotrajnog nedostatka vitamina D i razvoja autoimunih stanja, poput dijabetesa, astme i reumatoidnog artritisa, ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ta veza potvrdila.
Iako naše tijelo može proizvesti vitamin D, neki ljudi su skloniji riziku od njegovog nedostatka. Čimbenici koji mogu utjecati na to su boja kože, jer veća pigmentacija smanjuje sposobnost tijela da apsorbira ultraljubičaste (UVB) zrake sunca. Apsorpcija sunčeve svjetlosti neophodna je kako bi koža proizvodila vitamin D. Drugi čimbenik je nedostatak izlaganja suncu, pa bi ljudi koji žive na sjevernim geografskim širinama ili u područjima s visokim zagađenjem, rade noćne smjene ili su vezani za kuću trebali redovito unositi vitamin D iz hrane ili dodaci prehrani.
I starije osobe su u skupini koja je u opasnosti od simptoma nedostatka vitamina D. Sposobnost kože da sintetizira vitamin D opada s godinama, a starija populacija često više vremena provodi u zatvorenom prostoru. Osim njih, tu su i pretile osobe jer visoka razina tjelesne masti može ograničiti sposobnost tijela da apsorbira vitamin D iz kože.
Simptomi nedostatka vitamina D
Međutim, većina ljudi s nedostatkom vitamina D nema simptome. Međutim, kronični nedostatak može uzrokovati hipokalcemiju, bolest nedostatka kalcija i hiperparatireozu, gdje paratireoidne žlijezde stvaraju hormonsku neravnotežu koja podiže razinu kalcija u krvi.
Ova stanja mogu dovesti do sekundarnih simptoma uključujući:
- krhkost kostiju, osobito u starijih osoba
- osteoporoza
- bol u kostima
- umor
- trzanje mišića
- slabost mišića
- mijalgija ili bol u mišićima
- artralgija ili ukočenost zglobova
Ako nedostatak vitamina D traje dulje vrijeme, to može dovesti do komplikacija, kao što su:
- kardiovaskularna stanja
- autoimuni problemi
- neurološke bolesti
- infekcije
- komplikacije u trudnoći
- određene vrste raka, uključujući rak dojke, prostate i debelog crijeva
Dnevne doze vitamina D
Izlaganje kože suncu 10-15 minuta dvaput tjedno može biti dovoljno da se osiguraju odgovarajuće količine vitamina D. Međutim, korištenje kreme za sunčanje smanjuje proizvodnju vitamina do 95%. Također, zagađen zrak blokira UV zrake, pa bi ljudi koji žive u velikim gradovima s razvijenom industrijom, kao i oni koji izbjegavaju izlaganje suncu, vitamin D morali unositi hranom i dodacima prehrani.
Što se suplemenata tiče, Ches postavlja se pitanje koliko je vitamina D3 dovoljno i možemo li se “predozirati” vitaminom D?
Za zdrave odrasle osobe preporučeni unos je 600 IU (15 µg) dnevno. Maksimalni dopušteni dnevni unos je 4000 IJ (100 µg) dnevno. Za starije osobe preporuča se veći dnevni unos od 800 IU (20 µg), au slučaju potvrđenog deficita primjenjuju se povećane doze. Naravno, pod nadzorom liječnika i na određeno vrijeme.
Ipak, važno je voditi računa o odgovornom unosu ovog vitamina. Naime, metabolizam vitamina D3 u tijelu izravno je povezan s metabolizmom kalcija i fosfora, pa dugotrajna izloženost visokim dozama vitamina D3 dovodi do rizika od pojave simptoma hiperkalcijemije, odnosno toksičnih učinaka vitamina D3!
Probiotik i vitamin D
Klinička praksa je pokazala da je u bolesnika s nižom razinom vitamina D u krvi uočen manji postotak izlječenja, više komplikacija i veći broj ponovljenih infekcija. Zato se preporuča svakodnevno uzimanje Bulardi®500, što je dulje moguće, jer uspostavlja potrebnu ravnotežu crijevne mikroflore i time utječe na imunitet. Bulardi® 500 je jedinstveni pripravak na našem tržištu koji sadrži dvostruko veću dozu probiotičke kulture S.boulardii, uz dodatak vitamina D3 u optimalnoj dozi.
Ideja uvođenja ove inovativne kombinacije u pripravak Bulardi® 500 prvenstveno je u prevenciji i liječenju najtežih oblika infekcija klostridijama u bolničkim uvjetima, te eradikaciji Helicobacter pylori.