Jeste li primijetili da se u svakodnevnim razgovorima s prijateljima ili kolegama sve češće pojavljuje tema lijepog sna, odnosno – uglavnom lošeg? Sve više ljudi pati od nedostatka dobrog sna, a to izuzetno loše utječe na cjelokupno stanje i zdravlje organizma.
Smatra se da između 30% i 48% odraslih osoba pati od nesanice. Žene su podložnije nesanici, čak 40% više od muškaraca. Osim toga, između 15 i 30% muškaraca i 10-30% žena odgovara širokoj definiciji opstruktivne apneje za vrijeme spavanja, koja sprječava tijelo da dobije kvalitetan odmor.
Zašto spavamo?
A što kaže znanost, zašto uopće spavamo?
Za početak, dok spavate, vaše tijelo prolazi kroz niz promjena koje omogućuju odmor koji je ključan za cjelokupno zdravlje – i tijela i uma. Spavanje omogućuje mozgu i tijelu da uspore i uključe se u procese oporavka, omogućujući bolju fizičku i mentalnu izvedbu sljedeći dan, ali i dugoročno.
Ono što se događa kada ne spavate najbliže je i najplastičnije objašnjeno kratkom spoju, a kao posljedica toga dolazi do negativnog utjecaja na razmišljanje, koncentraciju, razinu energije i raspoloženje. Zato je ključno spavanje od sedam do devet sati za odrasle, a još više za djecu i tinejdžere.
Ipak, čak i nakon desetljeća istraživanja, točan razlog zašto spavamo ostaje jedna od najdugotrajnijih i najintrigantnijih misterija u zdravstvenim znanostima. Kako bi razotkrili ovu vrstu misterija, stručnjaci analiziraju kako spavanje funkcionira i što se događa kada ne spavamo dovoljno.
Studije pokazuju da je spavanje nevjerojatno složeno i utječe na gotovo svaki sustav u tijelu. Nekoliko dijelova mozga uključeno je u proizvodnju hormona i kemikalija koje reguliraju spavanje i budnost.
Nedavna istraživanja bacaju svjetlo na mehaniku onoga što se događa u mozgu i tijelu tijekom spavanja. Ovo znanje pomaže istraživačima otkriti kako je spavanje povezano s mnogim elementima fizičkog, emocionalnog i mentalnog zdravlja, pružajući uvid u to kako ljudi mogu bolje spavati.
Što se događa kada spavamo?
Unutar minute nakon što zaspite, tjelesna temperatura pada, aktivnost mozga se smanjuje, a rad srca i disanje se usporavaju. Zbog toga je potrošnja energije tijela manja tijekom spavanja.
Unatoč tome, ono što se događa tijekom sna iznimno je dinamično. Tijekom noći zapravo prolazite kroz više ciklusa spavanja, od kojih svaki traje između 70 i 120 minuta i sastoji se od zasebnih faza sna.
Tijelo regulira san s dva ključna pokretača: homeostazom spavanja i budnosti i cirkadijalnim sustavom uzbuđenja.
Homeostaza se odnosi na ono što većina nas zna iz iskustva: što ste dulje budni, to više osjećate potrebu za snom. To se događa automatski zahvaljujući samoregulirajućem sustavu u tijelu gdje se pritisak za spavanje povećava ovisno o tome koliko ste dugo bili budni. Taj isti nagon uzrokuje dulje ili dublje spavanje nakon razdoblja nedovoljnog sna.
Cirkadijalni ritam je biološki sat vašeg tijela, a ti ritmovi traju otprilike 24 sata i igraju središnju ulogu u mnogim biološkim procesima, uključujući spavanje. Izloženost svjetlosti ima najveći utjecaj na cirkadijalni ritam, potičući budnost tijekom dana i pospanost tijekom noći.
Vanjski čimbenici također utječu na vaš san. Stres ili glad mogu poremetiti normalan proces regulacije sna. Unos kofeina ili izlaganje svjetlu elektroničkih uređaja dobri su primjeri kako izbor ponašanja može promijeniti osnovne tjelesne sustave upravljanja spavanjem.
Spavanje i zdravlje
Spavanje igra ključnu ulogu u dobrom zdravlju i općem blagostanju. Svi znamo da to kako se osjećate dok ste budni dijelom ovisi o tome što se događa dok spavate. Tijekom sna vaše tijelo radi na održavanju zdrave funkcije mozga i održavanju vašeg fizičkog zdravlja.
Kod djece i tinejdžera san također pomaže u rastu i razvoju. Neadekvatan san tijekom duljeg vremenskog razdoblja može povećati rizik od kroničnih (dugotrajnih) zdravstvenih problema. Također može utjecati na to koliko dobro razmišljate, reagirate, radite, učite – pa čak i koliko se dobro slažete s drugima. Saznajte kako san utječe na vaše srce i krvožilni sustav, metabolizam, dišni sustav i imunološki sustav.
Hormoni i spavanje
Vaše tijelo proizvodi različite hormone u različito doba dana. To može biti povezano s obrascima spavanja ili cirkadijalnim ritmovima. Ujutro tijelo oslobađa hormone koji potiču budnost, poput kortizola, koji vam pomaže da se probudite. Drugi hormoni imaju 24-satni obrazac koji se mijenja tijekom vašeg života; primjerice kod djece – noću se stvaraju hormoni koji signaliziraju žlijezdama da otpuste testosteron, estrogen i progesteron.
Metabolizam i spavanje
San igra iznimno važnu ulogu u funkcioniranju metabolizma. Način na koji vaše tijelo regulira masnoću varira s različitim cirkadijalnim ritmovima. Na primjer, cirkadijalni ritmovi odgovorni su za ulogu jetre u probavljanju masti u odgovarajuće vrijeme.
Studije su pokazale da nedostatak kvalitetnog sna može dovesti do:
- Povišene razine hormona koji kontroliraju glad, uključujući leptin i grelin (hormoni sitosti i gladi).
- Nepravilne razine inzulina
- Povećana konzumacija hrane, posebno masne, slatke i slane hrane
- Smanjena tjelesna aktivnost
Spavanje i disanje
Tijekom sna dišete rjeđe i nedublje, pa unosite manje kisika. Ove promjene mogu izazvati probleme kod ljudi koji imaju probleme poput astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti. Simptomi astme obično se pogoršavaju tijekom ranog jutarnjeg sna. Isto tako, problemi s disanjem kod osoba s plućnim bolestima mogu se pogoršati tijekom spavanja.
Spavanje i imunološki sustav
Spavanje također utječe na različite dijelove vašeg imunološkog sustava, koji postaju aktivniji u različito doba dana. Na primjer, kada spavate, određena vrsta imunoloških stanica radi jače. Zbog toga ljudi koji ne spavaju imaju veću vjerojatnost da će dobiti prehlade i druge infekcije.
Problemi s razmišljanjem i pamćenjem
Spavanje pomaže u učenju i stvaranju dugotrajnih sjećanja. Nedostatak sna ili dovoljno kvalitetnog sna može dovesti do problema s fokusiranjem na zadatke i jasnim razmišljanjem.
Najzdraviji položaj za spavanje
Pogrešan način spavanja može uzrokovati ili pogoršati bol u vratu ili leđima. Također može začepiti dišne putove, što dovodi do problema kao što je opstruktivna apneja za vrijeme spavanja. Neka istraživanja čak sugeriraju da krivi položaj može uzrokovati sporije filtriranje toksina iz vašeg mozga.
Dobar položaj spavanja uz kvalitetan san tijekom noći opušta kralježnicu i mišiće. Kao što smo već rekli, dobar san neophodan je ne samo za opuštanje, već i za psihički i fizički oporavak.
Postoje tri glavna položaja za spavanje: na boku, na leđima i na trbuhu, s različitim položajima za svaki. Stručnjaci za spavanje preporučuju spavanje na boku kako bi se ugodnije odmorili i smanjili vjerojatnost prekida sna.
Kako biste osigurali miran i okrepljujući san, pobrinite se da su uvjeti spavanja zadovoljavajući. Spavajte u prozračenoj prostoriji, u čistoj posteljini i mirnog želuca koji vam neće smetati tijekom noći.
U tome vam može pomoći Bulardi 500, jedinstveni pripravak na našem tržištu koji sadrži dvostruko veću dozu probiotičke kulture S.boulardii, uz dodatak vitamina D3 u optimalnoj dozi.
Može zaustaviti proljev, ublažiti želučane tegobe različitog podrijetla, ojačati imunitet, poboljšati kvalitetu života bolesnika s upalnim bolestima crijeva, kao i povećati stopu eradikacije infekcije Helicobacter pylori. A sve to svakako doprinosi zdravijem i kvalitetnijem snu!
Laku noć i mirno spavajte!