Putnička dijareja

Putnička (putna) dijareja nastaje kao posljedica promjene geografske lokacije, odnosno putovanja, te povećani rizik kontakta s mikroorganizmima koji uzrokuju infekcije probavnog sustava. Ona nastaje najčešće u toplim krajevima Azije, Afrike i Latinske Amerike, no može se pojaviti bilo gdje. Rijetko je kada po život opasna za inače prosječno zdrave osobe, ali svejedno predstavlja veliku neugodnost.

Nikome nije ugodno dobiti proljev i neugodne simptome poput grčeva i boli u trbuhu, a jednak problem predstavlja gubitak dragocjenog vremena godišnjeg odmora. Od 12-46% putnika moraju promijeniti plan putovanja i turistički posjet zbog putničke dijareje, a čak 17% pacijenata može razviti postinfekcijski iritabilni kolon (1).

Uzroci putničke dijareje mogu biti (2):

• virusi
• bakterije
• praživotinje

Brojni virusi mogu izazvati putničku dijareju, a najčešći su rotavirusi, norovirusi i astrovirusi. Proljevi i simptomi tipično traju nekoliko dana. Najčešći bakterijski uzročnici su sojevi Escherichia coli koji napadaju probavni sustav, potom Salmonella sp., Shigella sp. i Campylobacter jejuni i mogu spontano proći u roku tri do sedam dana. I bakterijom i virusima izazvana putnička dijareja ima kraću inkubaciju u trajanju od svega 6 sati do tri dana. Putnička dijareja izazvana praživotinjama poput Giardia i Entamoeba histolytica ima duži period inkubacije koji može trajati i do dva tjedna, i može trajati više tjedana.

Bakterijske i protozoalne putničke dijareje mogu zahtijevati liječenje, ovisno o težini simptoma. Putnička dijareja izazvana bakterijama može se liječiti antibioticima poput rifamicina, rifaksimina, azitromicina, ofloksacina i ciprofloksacina, dok se protozoalne uglavnom mogu liječiti metronidazolom. Osim antimikrobnim tvarima, dijareja se može liječiti antidijaroicima poput loperamida, bizmutovim subsalicilatom, te nadoknadom tekućine i elektrolita oralnim rehidracijskim otopinama.

Putnička dijareja: Imaju li probiotici mjesto u prevenciji i liječenju?

Postoji više studija u kojima se ispitivao njihov učinak u navedenoj bolesti. U sistemskom pregledu i meta analizi iz 2019. godine, Saccharomyces bolulardii statistički signifikantno je smanjivao učestalost pojave bolesti, dok je Lacticaseibacillis rhamnosus GG pokazivao trend smanjenja učestalosti (4).

Saccharomyces boulardii je probiotička kvasnica koja se od klasičnog pekarskog i pivskog kvasca razlikuje u nekoliko bioloških svojstava bitnih za farmakološko djelovanje. Optimalna temperatura rasta je na temperaturi ljudskog tijela od 37 °C, daleko je otpornija na kiselu sredinu želuca i time lakše preživljava prolazak kroz probavni sustav, ne stvara spore te stvara izraženije pseudohife (5). Farmakodinamski, Saccharomyces boulardii adherira nas patogene bakterije Escherichia coli i Salmonella sp., pokazuje svojstvo adhezije na mukus crijeva i njegovo duže prisustvo u probavnom sustavu, a njegova serin proteaza može razgraditi neke toksine bakterija koje napadaju probavni sustav.

On smanjuje i gubitak klorida izazvan infekcijom rotavirusima, te smanjuje patogeni potencija nekih bakterija poput Helicobacter pylori. (6). Saccharomyces boulardii djeluje i na imunološki sustav probavnog sustava smanjujući upalu povećanjem interleukina-10, smanjenjem pretjeranog stvaranja proupalnih citokina interferona-gama i interleukin-1-beta. Usprkos tome, povećava stvaranje protutijela protiv crijevnih patogena kao što je Clostridium difficile (7). Farmakodinamiku probiotičke kvasnice Saccharomyces boulardii upotpunjuje pozitivan učinak na oporavak crijeva. Enzimima trehalazom, sukralazom i leucin-aminoeptidazom povećava efikasnost nutrijenata, povećava biosintezu novih proteina u crijevnim stanicama i olakšava njihovu diobu poliaminima kao što su spermin i spermidin (8). Ovi poliamini povećavaju i broj transportera za hranjive tvari te povećavaju efikasnost stvaranja probavnih i zaštitnih enzima.

Ahilova peta probiotika

Ahilova peta probiotika je stabilnost. Na žalost, brojni probiotici na tržištu nemaju stabilitetne studije, te stvarni broj mikroorganizama ne odgovara broju deklariranom na ambalaži. Gotovo ne postoji studija koja nije potvrdila vrlo velike probleme kvalitete probiotika na tržištu (9). Kako bi se osigurala vrhunska razina kvalitete, osnovan je Probiotic Excellence Centar. Njegova je zadaća paziti na svaki detalj, od proizvodnog procesa, ispitivanja kvalitete te praćenje studija koje potvrđuju djelotvornost probiotika te stvaranje novih proizvoda.

Probiotic Excellence Centar  čini interdisciplinarni tim stručnjaka različitih profila, od tehnologa, farmaceuta, biologa do liječnika. Zajednički cilj je garantirati kvalitetu i djelotvornost probiotika, te praćenje opravdanosti primjene probiotika strukovnih organizacija kao što su World Gastroenterology Organisation i The European Society for Paediatric Gastroenterology Hepatology and Nutrition. Probiotic Excellence Centar je jedan od samo tri europska centra koji u svom portfelju ima i registriran lijek Saccharomyces boulardii-Bularen, a čija se registracija očekuje i na hrvatskom tržištu tijekom 2024. godine.

Probiotic Excellence Centar stvorio je i patentirao A-TECH pakiranje, koji štiti osjetljive probiotike. @TECH pakiranje čine posebna kvalitetna plastika koja štiti kapsule, vanjski plastični omot te plin dušik u omotu i koji garantira stabilnost, što je iznimno bitno u ljetnom periodu. @TECH pakiranje nagrađeno je 2019. godine u Londonu na kongresu Kataliza, kemijsko inženjerstvo i tehnologija.

Najsigurniji izbor kod proljeva?

Portfelj proizvoda Probiotic Excellence Centra sa Saccharomyces boulardii čine proizvodi potvrđene stabilnosti u roku valjanosti. To su Bulardi s najmanje 5 milijardi živih kvasnica, Bulardi 500 s najmanje 10 milijardi živih kvasnica i 1000 IU vitamina D, te Bulardi Junior, koji je namijenjen korištenju u djece.

Bulardi proizvode možete naći u svim ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama i na web shopu www.abela.hr.

Napisao: dr. sc. Stribor Marković, mag. pharm.

Izvor stručna literatura:

1. JAMA. 2015 Jan 6;313(1):71-80.
2. J Travel Med. 2017 Apr 1;24(suppl_1):S13-S16.
3. Recent Pat Inflamm Allergy Drug Discov. 2019;13(1):38-48.
4. Travel Med Infect Dis. 2019 Jan-Feb;27:11-19.
5. Can J Microbiol. 2004 Aug; 50(8):615-21.
6. J Fungi (Basel). 2020 Jun; 6(2): 78.
7. Clin Exp Gastroenterol. 2016 Sep 13;9:269-279.
8. Clin Med Insights Gastroenterol. 2018 Feb 9 ; 11:1179552217752679.
9. Front Microbiol. 2021 Jul 20;12:693973.