Što je proteinska dijeta?
Od bezbroj dijeta koje danas postoje, jedna od najpopularnijih je svakako proteinska dijeta koja je “zaludjela” cijeli svijet. Ponajviše zbog svoje učinkovitosti, jer dokazano iza sebe ostavlja manjak masnih naslaga i kilograma! Bazira se na visokom unosu proteina, a podrazumijeva najmanji mogući unos masti i ugljikohidrata. Jeste li znali da postoje deseci varijacija proteinske dijete? Navedimo samo tri: Atkinsonova dijeta, 14-dnevna proteinska dijeta ili 10-dnevna proteinska dijeta, i ima ih mnogo više!
Budući da nije previše restriktivna, možete ju uvesti u svoj dugoročni plan prehrane, ali i pridržavati je se određeni period. Prije svega zato što ne podrazumijeva nikakvo gladovanje, niti velika odricanja, kao što je slučaj s drugim dijetama! Redovita tjelovježba najbolje funkcionira uz ovaj režim (kao i svaki drugi), budući da je proteinska dijeta savršeno prilagođena razvoju mišića. Dakle, ne samo da topi masne naslage, proteinska dijeta i jača tijelo.
Koja je uloga proteina u proteinskoj dijeti?
Proteini su jedan od osnovnih nutrijenata svakog obroka ovog režima, pa se s pravom može reći da se radi o „visokoproteinskoj dijeti“, iako se ovaj termin koristi za dijetu koja potpuno isključuje ugljikohidrate, kao što je keto režim. Proteinska dijeta temelji se na velikom unosu proteina koji tada postaju osnovno “gorivo” organizma. Visokoproteinska hrana sporije dolazi do crijeva, što će nam pomoći da se dulje osjećamo sitima i sporije postajemo gladni.
Upravo zbog inzistiranja na proteinima, ugljikohidrati su u ovoj dijeti namjerno zanemareni. Osim toga, proteini podižu razinu šećera u krvi sporije od lako probavljivih ugljikohidrata. Tijelo treba puno više energije za probavu proteina nego za probavu masti ili ugljikohidrata. Metabolizam se pri probavi proteina ubrzava za čak 20-35%, a kod probave ugljikohidrata i masti samo 5-15%.
A što se u tijelu događa uslijed smanjenog unosa ugljikohidrata?
Za početak, kada smanjite njihov unos, tijelo se automatski rješava viška vode. Zatim umjesto toga počinje sagorijevati masne naslage, što rezultira gubitkom težine. Naravno, nije preporučljivo potpuno izbaciti ugljikohidrate. Na primjer, složeni ugljikohidrati iz cjelovitih žitarica mogu biti vrlo korisni za zdravlje organizma, zbog biljnih vlakana koja se nalaze u njima. Korisne su i nezasićene masne kiseline, poput omega-3 i omega-6 kiselina. To znači da proteinska dijeta dopušta ribu punu zdravih masnoća za ručak ili komad kruha od cjelovitih žitarica za doručak – ali ipak proteini dominiraju obrokom.
Proteini ili proteinski elementi izuzetno su važni za rast i regeneraciju svih živih stanica i čine velik dio njihove ukupne mase – čak više od 50% svake stanice čine proteini sastavljeni od lanaca esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina kiseline. Tijelo samostalno sintetizira neesencijalne aminokiseline, dok se esencijalne ipak moraju unositi hranom.
Proteinska dijeta: Koje su namirnice zabranjene?
Ovu dijetu karakterizira povećan unos proteina životinjskog i biljnog porijekla. Ali, nije sve dozvoljeno. Na primjer, pohano meso. Pored toga, strogo su zabranjeni kruh, tjestenine, slane grickalice, svi slatkiši i bilo kakav šećer, voće, povrće bogato škrobom (krumpir, kukuruz), koštunjavo voće poput lješnjaka i kikirikija, industrijski namazi, margarin, majoneza, umaci i sirevi, zaslađeni pića i sokovi… Također, alkohol je strogo zabranjen.
Dozvoljene namirnice kod proteinske dijete
Gotovo sve namirnice bogate proteinima: piletina, puretina, junetina, teletina, svinjetina, janjetina, sve vrste iznutrica, divljač, suhomesnati proizvodi i kobasice, sardine, tuna, losos… Zatim, jaja, salate: zelje, paprika, rajčica , luk, krastavci, kupus, plodovi mora, mahunarke bogate proteinima – crni grah, leća i soja, avokado, banane, povrće (osim krumpira i graška), gljive, nemasno mlijeko i mliječni proizvodi, brazilski orasi, bademi, orasi, sjemenke bundeve, suncokreta i lana, kvinoja, humus…
Od pića u svoj plan prehrane uvrstite vodu, običnu i mineralnu, nezaslađenu limunadu, kavu i čaj.
Koji su proteini bolji: biljnog ili životinjskog porijekla?
Najbogatiji i najzdraviji izvori proteina su nemasno meso i riba, mliječni proizvodi, povrće, voće i mahunarke. Kako crveno meso sadrži puno masnoće, ne preporučuje se u svakodnevnoj prehrani, a to nije slučaj s bijelim mesom peradi i ribom, koji sadrže sve esencijalne aminokiseline.
Što se tiče biljnih proteina, oni nemaju sve aminokiseline u svom sastavu i nazivaju se nepotpunim proteinima. Najviše ih ima u grašku, mahunama, leći, žitaricama, bundevi, sjemenkama konoplje, kokosu, soji…
Biljni proteini imaju nizak udio masnoća i visok udio vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija koje poboljšavaju zdravlje i sprječavaju bolesti. No, to ne znači da osvajaju prvo mjesto. Prvo mjesto ipak zauzima pažljivo uravnotežena kombinacija biljnih i životinjskih proteina.
Plan prehrane tijekom proteinske dijete
Ako pažljivo slijedite plan proteinske dijete, možete izgubiti 3 do 10 kilograma u 7-14 dana, bez lakog vraćanja težine nakon prekida režima. Osim toga, ova dijeta je vrlo zasitna, što znači da nećete biti gladni. Prehrana je uravnotežena i raznolika, a manji unos ugljikohidrata jedva da ćete i primijetiti. Bavite li se sportom ili bilo kojom tjelesnom aktivnošću, ubrzat ćete proces mršavljenja!
Proteinska dijeta od 10 ili 14 dana ograničena je na relativno kratko razdoblje u kojem na neki način opterećujete svoje tijelo (iako mu zapravo činite uslugu), a uključuje i nešto drastičnije mjere. Što to znači? Obroci su manje obilni i dnevno se unosi oko 1100 – 1400 kalorija. Tijekom dana minimalno su četiri obroka koja ćete “zaliti” s najmanje 2 litre vode, kako se ne biste doveli u opasnost od dehidracije.
Primjer dnevnog jelovnika na ovoj dijeti:
Doručak: 2 jaja, žlica nemasnog sira i dvopek;
Međuobrok: banana ili desetak oraha (manja šaka)
Ručak: Salata sa 200 g tune i povrćem koje odaberete s liste dozvoljenih namirnica;
Večera: 200 g pečenog pilećeg ili purećeg bijelog mesa sa sezonskim povrćem;
Proteinska dijeta i probava
Možda ste se bojali da će vam želudac patiti od velike količine mesa. Jer poznato je da puno mesa i jaja u prehrani može izazvati zatvor, pa čak i grčeve u želucu. Stoga se pobrinite da unosite dovoljno vlakana. A kako biste bili sigurni da vaš želudac neće trpjeti posljedice nove prehrane, uvedite probiotik u svoju svakodnevicu.
Uzrok želučanih problema, plinova, nadutosti, žgaravice, umora i razdražljivosti je upravo prisutnost loših bakterija u želucu. Ova poremećena ravnoteža u crijevima može dovesti i do zdravstvenih problema kao što su funkcionalni poremećaji crijeva, upalne bolesti crijeva, alergije, pretilost i dijabetes.
Jedini način da spriječimo neravnotežu crijevne flore i štetne učinke loših bakterija je uzimanje dodatnih količina odabrane kombinacije probiotičkih kultura. EnteroBiotik sadrži oko 5,5 milijardi probiotičkih kultura u samo jednoj kapsuli – što je idealna dnevna doza. Upravo Probiotik Enterobiotik prijateljski djeluje na uzrok ovih problema i pomaže u smanjenju i uklanjanju ovih simptoma.
Olakšajte sebi prelazak na novi proteinski režim i vaš trbuh biti će zahvalan. Na taj način, zaista ćete uživati u rezultatima i svom tijelu! A ovo posljednje je daleko najvažnije!