Jedno od uobičajenih pitanja o probioticima je da li je u redu uzimati probiotike svaki dan? Iako može postojati nekoliko izuzetaka od ovog pravila, općeniti odgovor je – da, sigurno je, a obično se preporučava uzimati ih svakodnevno.
Važno je razumjeti da su probiotici prirodni dodatak prehrani, a ne lijek. Najbolje ih je koristiti za vrijeme doručka kao dio dnevnog zdravstvenog režima, a ne kao opciju “brzog rješenja”. Postoje i situacije u kojima se određeni sojevi probiotika mogu uzimati kratko vrijeme, na primjer s antibioticima. Fermentirana hrana koja sadrži žive kulture dio je tradicionalne prehrane u mnogim različitim etničkim skupinama stoljećima. Generacijama su ljudi konzumirali probiotike u hrani kao što su kiseli kupus, kimchi, kefir i kombucha. Ali tek odnedavno možemo konzumirati određene sojeve za određene namjene, u obliku kapsula ili praha koji se lako konzumiraju.
Zašto uzimati probiotik svaki dan?
Mnogi ljudi biraju probiotike uzimati svaki dan, dok ih neki koriste samo povremeno ili kad god smatraju da im treba malo pojačanja. Koji god način vama najviše odgovara, vrijedi zapamtiti da mnogi čimbenici mogu negativno utjecati na kolonije dobrih bakterija u našim crijevima. Stoga biste mogli pomisliti da nakon što uspostavite dobru crijevnu floru, ona se može prepustiti sama sebi. U stvarnosti, naši životni stilovi toliko su izazovni za naš mikrobiom da ga mnogi od nas moraju njegovati svakodnevno.
Većina ljudi zna da antibiotici ne razlikuju dobre od loših bakterija u našim crijevima i stoga negativno utječu na naše kolonije dobrih bakterija, ali čak i ako ih ne uzimamo sami, moguće je da u našoj hrani postoje drugi izvori koji imaju sličan negativan učinak na našu crijevnu floru, npr. meso ili drugi životinjski proizvodi.
Pored toga, često smo izloženi kemikalijama poput klora u vodi za piće. Klor je snažan antimikrobni agens iako pomaže da neželjene bakterije ne dođu u našu pitku vodu, on također oštećuje našu osjeljtivu crijevnu floru.
Ostali čimbenici koji oštećuju našu floru su pretjerana konzumacija šećera, kontracepcijske pilule, razni lijekovi i stres. Imajući sve ove stvari na umu, lako je shvatiti zašto bi svakodnevna dopuna probiotika mogla biti dobra ideja za mnoge ljude. Kao i većinu vitamina i minerala, sami ne možemo stvarati probiotike.
Šta istraživanja kažu o svakodnevnoj uporabi probiotika?
U većini studija koje istražuju učinke uzimanja probiotika, istraživači sudionicima daju dnevnu dozu (primjerice, studija iz 2004.). Ova tvrdnja ukazuje na dobrobit svakodnevnog uzimanja probiotika. Dokazi za svakodnevnu dopunu potječu iz 1990-ih, pa je to sada uspostavljena najbolja praksa za korištenje probiotika.
U maloj studiji, 10 žena je dodijeljeno probiotičkoj ili kontrolnoj skupini kako bi se ispitalo mogu li Lactobacillus rhamnosus GR-1® i Lactobacillus reuteri RC-14® kolonizirati vaginu. Žene su uzimale ili probiotik ili placebo dodatak oralno tijekom 14 dana, a kontrolni fekalni i vaginalni brisevi su prikupljeni 0., 7., 14. i 21. dana. Utvrđeno je da su sojevi mogli kolonizirati vaginalno područje iz dana u dan. 7 i 14, ali da, kada je unos probiotika prestao 14. dana, nakon sljedećeg tjedna (21. dana) nisu otkriveni sojevi. Ovi nalazi ukazuju na potrebu svakodnevnog uzimanja probiotičkih dodataka kako bi se nastanili i iskoristili svoje zdravstvene prednosti, te da će, ako ih prestanete uzimati, probiotici “napustiti” tijelo unutar tjedan dana.
Daljnja studija proučavala je sposobnost probiotičkog soja Lactobacillus rhamnosus LGG® da preživi i živ dosegne debelo crijevo, kao i njegovu duljinu boravka u crijevima. Probiotik je svakodnevno uzimalo 76 dobrovoljaca, bilo liofiliziran ili u obliku fermentiranog mlijeka. L. rhamnosus LGG® nađen je u svim uzorcima fecesa ispitanika koji su dobivali fermentirani oblik mlijeka te u 86% uzoraka onih koji su dobivali liofilizirani oblik. Kada su sudionici prestali uzimati soj, otkriveno je da je nakon 4 dana L. rhamnosus LGG® bio prisutan u 87% stolica pojedinaca, ali nakon tjedan dana taj je broj pao na 33%. Ovi nalazi također podupiru ideju da, nakon što se prestane s konzumacijom probiotika, nije vjerojatno da će probiotici ostati u crijevima dulje od tjedan dana.
Preporuke za korištenje probiotika
Nedavni pregledi terapijske upotrebe probiotika također preporučuju dnevnu dopunu probioticima. Jedna recenzija, objavljena 2010., posebno je analizirala ključne kliničke studije, od kojih su gotovo sve uključivale svakodnevnu upotrebu probiotika. Sama recenzija objavljena je s namjerom da bude “najsuvremeniji prikaz uporabe probiotičkih formulacija u svakodnevnoj praksi”. Nadalje, “Preporuke za korištenje probiotika – ažuriranje za 2015.” također pokazuju da je najbolje svakodnevno uzimanje probiotika.
Druga studija koja je koristila Lactobacillus acidophilus Rosell-52 i Lactobacillus rhamnosus Rosell-11 otkrila je da je nakon četiri mjeseca korištenja probiotika 88% pacijenata pokazalo ukupno smanjenje simptoma povezanih sa sindromom iritabilnog crijeva.
Probiotik svakodnevno
Možemo li se predozirati ili postati “ovisni” o probioticima ako ih koristimo dugoročno?
Jedna od briga koju ljudi često imaju jest hoće li njihov probavni sustav postati “lijen” ako svakodnevno koriste probiotike. Ali budite uvjereni, ne smatra se da su probiotici poput laksativa, koji mogu uzrokovati da crijeva postanu “lijena” i oslanjaju se na probiotike da bi funkcionirali. Nema aktualnih istraživanja koja bi pokazala da tijelo postaje ovisno o probioticima.
Postoji li opasnost od ovisnosti kod uzimanja probiotika?
Što se tiče predoziranja, čak i kada se uzimaju svakodnevno i u velikim dozama, izuzetno je teško predozirati se probioticima. Ideja da uzimanje previše probiotika može učiniti vaša crijeva ‘lijenima’ je mit.
Kada netko NE treba koristiti probiotik?
Probiotici su neki od najsigurnijih dostupnih prirodnih dodataka i imaju vrlo malo kontraindikacija. Postoji nekoliko skupina ljudi kojima preporučujemo oprez pri razmišljanju nadopune živim kulturama. Primjer za to su ljudi koji su imunokompromitirani(ili uzimaju imunosupresivne lijekove) i ljudi s tragovima krvi u stolici. U ovim okolnostima, bilo bi mudro potražiti savjet liječnika prije nego što razmotrite uzimanje probiotika. Zapravo, ako ste ikada u nedoumici, uvijek razgovarajte sa svojim liječnikom o svim dodacima prehrani.
Što se tiče lijekova ili prirodnih pripravaka, nema poznatih kontraindikacija. Jedina stvar koju ovdje treba uzeti u obzir je ima li dodatak prehrani ili lijek antibakterijska ili antifugalna svojstva. Ako ima, onda se preporučuje uzimati probiotik najmanje sa nekoliko sati razmaka u odnosu na drugi dodatak ili lijek koji ima antifungalna ili antibakterijska svojstva, kako ne biste oštetili bakterije. No, što se tiče sigurnosti, probiotici se mogu uzimati zajedno sa svim prirodnim pripravcima bez ikakvih problema.
Reference:
- Mimura, T. et al. (2004). ‘Once daily high dose probiotic therapy (VSL#3) for maintaining remission in recurrent or refractory pouchitis’. Gut, 53(1): 108-114
- Jacobsen et al. (1999). ‘Screening of probiotic activities of 47 strains of Lactobacillus spp. by in vitro techniques and evaluation of the colonisation ability of 5 selected strains in humans’. Applied and Environmental Microbiology; 65(11): 4949-4956
- Morelli L et al. (2004). ‘Utilisation of the intestinal tract as a delivery system for urogenital probiotics’. Journal of clinical gastroenterology; 38(6): 107-110
- Goldin BR et al. (1992). ‘Survival of Lactobacillus species (strain GG) in human gastrointestinal tract’. Digestive diseases and sciences; 37(8): 121-1218
- Iannitti, T. and Palmieri, B. (2010). Therapeutical use of probiotic formulations in clinical practice. Clinical Nutrition, 29(6): 701-725.
- Floch, M., et al. (2015). Recommendations for Probiotic Use—2015 Update. Journal of Clinical Gastroenterology, 49(Supplement 1): S69-S73.
- Image references: http://www.huffingtonpost.com/lauren-slayton/benefits-of-breakfast_b_4179815.html
- Benes Z. et al., (2006), ‘Lacidofil (Lb. acidophilus Rosell-52 and Lb. rhamnosus Rosell-11) alleviates the symptoms of IBS’. Nutrafoods, 5:20-27.