Ekcem i crijevni mikrobiom

U današnjem svijetu ekcem je vrlo čest i neugodan problem. Probavni mikrobiom postaje sve više prepoznat zbog svoje uloge u upalnim i imunološki posredovanim stanjima, uključujući ekcem. Disbioza je identificirana kod mnogih osoba koje pate od ekcema. Modifikacija crijevnog mikrobioma probioticima sve je veće područje interesa za ublažavanje simptoma.

Vrste ekcema

Izraz ekcem odnosi se na skupinu upalnih stanja kože. Postoji mnogo različitih vrsta ekcema, kategoriziranih na temelju uzroka i položaja na koži. Prevalencija ekcema tijekom života je 28% populacije, ali je najčešći u djece. Zahvaćeno je do 20% djece, a u 60% slučajeva razvije se prije prve godine života. Za većinu pojedinaca to se riješi u adolescenciji. Kod takve djece često postoji predispozicija za razvoj drugih atopijskih bolesti poput astme i alergijskog rinitisa, što je poznato kao „atopijski marš“.

Kod odraslih prosječno je samo 38 % imalo ekcem u djetinjstvu, što čini ekcem u odrasloj dobi mnogo češćim nego što se mislilo. Oni s ekcemom u odrasloj dobi imaju manju vjerojatnost da će u obitelji imati astmu ili alergiju; faktori rizika uključuju povijest pušenja i ženski spol.

Najčešći podtipovi ekcema uključuju sljedeće:

• Atopijski dermatitis (upala kože povezana s abnormalnim imunološkim odgovorom, oštećenom kožnom barijerom i genetskom predispozicijom)
• Kontaktni dermatitis (upalna reakcija nakon izlaganja kože alergenu kao što su izbjeljivač ili drugi iritansi)
• Seboreični dermatitis (ekcem koji se javlja na područjima s obiljem lojnih žlijezda kao što je vlasište. Uzrok je nepoznat, ali tome doprinosi prekomjerni rast gljivica koji koloniziraju kožu, hormonski i genetski čimbenici)
• Numularni ili diskoidni dermatitis (upalni ekcem uzrokovan okidačima iz okoline, karakterističan diskoidni oblik)
• Stazni dermatitis (upalni ekcem povezan sa slabom cirkulacijom i bolestima vena)
• Dihidrotični dermatitis (ekcem koji se sastoji od malih mjehurića koji svrbe, tipično na tabanima i dlanovima, povezan sa sezonskim alergijama)

Šta je atopijski dermatitis?

Najčešći tip ekcema je atopijski dermatitis. Većina kliničkih istraživanja koja procjenjuju učinke probiotika na ekcem usredotočena su na atopijski dermatitis. Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože kod koje su lokalizirana područja kože tipično suha, ljuskava, crvena, praćena svrbežom. Najčešće se prvi put očituje u djetinjstvu, ali se može pojaviti i u odrasloj dobi. U teškim slučajevima koža može zadebljati i curiti. Može se inficirati i zahtijevati antibiotike.

U dojenčadi je tipično lokaliziran na licu, području pelena ili ekstenzornim površinama zglobova, poput koljena i laktova. Kasnije u životu češće zahvaća fleksorne površine – stražnju stranu koljena ili unutarnju stranu lakta. Svrbež je intenzivan simptom koji dovodi do češanja i oštećenja kože. Atopijski dermatitis može imati značajan negativan utjecaj na kvalitetu života oboljelih – ograničavajući aktivnost i doprinoseći gubitku sna. Mogu ga pogoršati mnogi čimbenici načina života, uključujući emocionalni stres, vunenu odjeću, vrućinu, suho ili hladno vrijeme, znojenje, kupanje i tjelovježbu, ali istraživači sada također proučavaju utjecaj na zdravlje crijeva.

Uzroci i liječenje atopijskog dermatitisa

Genetski i imunološki čimbenici doprinose razvoju atopijskog dermatitisa:

Genetski – Umiješana je mutacija gubitka funkcije gena koji kodira filaggrin, važan protein potreban za odgovarajući integritet kožne barijere.

Imunološki – Abnormalni imunološki odgovor je osnovni pokretač atopijskog dermatitisa. Postoji neravnoteža u imunološkom odgovoru T1 pomoćnih stanica i T2 pomoćnih stanica kod osoba koje pate od atopijskog dermatitisa, s pojačanim odgovorom T2 pomoćnih stanica.Trenutno ne postoji lijek za atopijski dermatitis. Međutim, u konvencionalnom medicinskom liječenju postoje različite mogućnosti za držanje simptoma pod kontrolom. To uključuje izbjegavanje poznatih okidača iz okoliša, lokalne omekšivače, lokalne ili oralne steroide za smanjenje upale te lokalne i oralne imunomodulatore.

Crijevni mikrobiom i ekcem

Rano u životu, kolonizacija crijeva mikrobima ključna je za razvoj zdravog imunološkog sustava. Ovi mikrobi aktiviraju i potiču zdrav razvoj nezrelog imunološkog sustava crijevne sluznice. Higijenska hipoteza identificira vezu između rastuće prevalencije atopijskih i alergijskih stanja i karakteristika tipičnog zapadnog načina života, uključujući visoko dezinficirana okruženja i izloženost antibioticima. Dojenčad je sve manje izložena mikrobima u svojoj okolini koji mogu onemogućiti adekvatan razvoj imunološkog sustava. U nezrelom imunološkom sustavu dominira imunološki odgovor T2 pomoćnih stanica, koji je uključen u alergijske i atopijske bolesti, uključujući atopijski dermatitis.

Kako probiotici utječu na ekcem?

Postoji nekoliko načina na koje se probiotici mogu pokazati kao koristan dodatak popratnom protokolu zdravstvene njege za ekcem:

Održavanje zdravog mikrobioma crijeva za vrijeme uzimanja antibiotike – Poznato je da antibiotici iscrpljuju našu prirodnu bakterijsku populaciju. Zanimljivo je da je uporaba antibiotika u prve 2 godine života povezana s povećanim rizikom od razvoja ekcema. Isplati se nadopuniti crijevni mikrobiom specifičnim probiotičkim bakterijama tijekom uzimanja antibiotika.

Ispravljanje disbioze – Neravnoteža u crijevnom mikrobomu, s višim razinama štetnih bakterija poput Clostridie i Staphilococcus aureusa i sniženom razinom korisnih bifidobakterija, prijavljeni su kod osoba s ekcemom. Promjena sastava crijevnog mikrobioma uz dodatak probiotika može biti od pomoći.

Imunomodulatorni i antiinflamatorni učinci – Neravnoteža u Th1/Th2 imunološkim odgovorima istaknuta je kod atopijskog dermatitisa. Probiotici mogu pomoći u prevenciji i smanjenju ozbiljnosti atopijskog dermatitisa svojim protuupalnim učincima i potiskivanjem Th2 odgovora imunoloških stanica. Specifični sojevi probiotika mogu smanjiti upalu stimuliranjem regulatornih T stanica, koje proizvode protuupalne citokine interleukin-10 i transformirajući faktor rasta Beta. Stimulacija regulatornih T stanica također može inhibirati T2 pomoćne stanice.

Održavanje “učinaka barijere” u crijevima – povećana crijevna propusnost ili “propusna crijeva” povezuje se s atopijskim dermatitisom dugi niz godina. Kod propusnih crijeva, praznine između epitelnih stanica sluznice stijenke crijeva, poznate kao uski spojevi, su povećane. Ove praznine dopuštaju antigenima, tvarima koje stimuliraju imunološki odgovor, da prođu kroz crijevnu sluznicu. Izlaganje antigena GALT-u (Gut Associated Lymphatic Tissue) u sluznici stimulira upalni odgovor. To može pridonijeti razvoju upalnih stanja kao što je atopijski dermatitis. Crijevni mikrobiom igra važnu ulogu u održavanju cjelovitosti uskih spojeva u crijevnoj sluznici. Probiotici mogu pozitivno pridonijeti ovom “učinku barijere”.

Najbolji probiotici za ekcem

Probiotici za sprječavanje atopijskog dermatitisa: pokazalo se da specifični sojevi probiotika pomažu u sprječavanju razvoja ekcema ako se koriste u ranoj dobi. Provedeno je nekoliko kliničkih ispitivanja koja su procjenjivala učinke Lactobacillus rhamnosus HN001® na razvoj i težinu ekcema.

U ispitivanju zlatnog standarda na 298 žena i njihove dojenčadi, primjena 6 milijardi CFU L. rhamnosus HN001® dojenčadi od rođenja do 6 mjeseci dovela je do značajnog poboljšanja u životnoj prevalenciji ekcema procijenjenoj do dobi od 11 godina (p=0,002) u usporedbi na placebo.

Još jedan zlatni standardni pokus Schmidta i sur., koji je uključivao 285 dojenčadi prosječne dobi od 10 mjeseci, pokazao je preventivne učinke kombinacije od 1 milijarde CFU Lactobacillus rhamnosus GG® i Bifidobacterium lactis BB12® ​​​​dnevno. Nakon 6 mjeseci, značajno više dojenčadi razvilo je ekcem u skupini koja je primala placebo u usporedbi s kontrolnom skupinom (p=0,036).

Probiotici za liječenje utvrđenog atopijskog dermatitisa

Različita klinička ispitivanja procijenila su različite probiotičke sojeve zbog njihove sposobnosti da poboljšaju simptoma i kvaliteta života osoba koje pate od ekcema. Nedavni sistematski pregled koji je procjenjivao utjecaj suplemenata probiotika na simptome utvrđenog ekcema širom svijeta, pokazao je ukupno klinički značajno smanjenje težine ekcema u skupinama koje su uzimale probiotike u odnosu na kontrolne grupe. Ovo istraživanje je obećavajuće, iako neizvjesnog kliničkog značaja zbog heterogenosti ispitivanja.

Probiotik Enterobiotik® Junior sadrži najispitivaniji probiotički soj, Lactobacillus rhamnosuss GG i Lactobacilus plantarum, kao i probiotičku gljivicu Saccharomyces boulardii. Probiotik Enterobiotik® Junior pomaže u ublažavanju simptoma atopijskog dermatitisa kod djece od navršene 3 godine života.

      Reference 1:

1. Lee S-Y, Lee E, Park YM, Hong SJ. Gut-Skin Axis in Atopic Dermatitis Does the Gut Microbiome have an impact on AD? Allergy Asthma Immunol Res. 2018;10(4):354-362. doi:10.4168/aair.2018.10.4.354
2. Rook A. Rook’s Textbook of Dermatology. Ninth Edit. (Griffiths C, Barker J, eds.).; 2016.
3. Kowalska-Olędzka E, Czarnecka M, Baran A. Epidemiology of atopic dermatitis in Europe. J Drug Assess. 2019;8(1):126-128. doi:10.1080/21556660.2019.1619570
4. Abuabara K, Ye M, McCulloch CE, et al. Clinical onset of atopic eczema: Results from 2 nationally representative British birth cohorts followed through midlife. J Allergy Clin Immunol. 2019;144(3):710-719. doi:10.1016/j.jaci.2019.05.040
5. Lewis-Jones S. Quality of life and childhood atopic dermatitis: The misery of living with childhood eczema. Int J Clin Pract. 2006;60(8):984-992. doi:10.1111/j.1742-1241.2006.01047.x
6. Dang D, Zhou W, Lun ZJ, Mu X, Wang DX, Wu H. Meta-analysis of probiotics and/or prebiotics for the prevention of eczema. J Int Med Res. 2013;41(5):1426-1436. doi:10.1177/0300060513493692
7. Malik K, Heitmiller KD, Czarnowicki T. An Update on the Pathophysiology of Atopic Dermatitis. Dermatol Clin. 2017;35(3):317-326. doi:10.1016/j.det.2017.02.006
8. Makrgeorgou A, Leonardi-Bee J, Bath-Hextall FJ, et al. Probiotics for treating eczema. Cochrane Database Syst Rev. 2018;2018(11). doi:10.1002/14651858.CD006135.pub3
9. Strachan DP. Family site, infection and atopy: The first decade of the “hygiene hypothesis.” Thorax. 2000;55(SUPPL. 1):2-10. doi:10.1136/thorax.55.suppl_1.s2
10. Hoskin-Parr L, Teyhan A, Blocker A, Henderson AJW. Antibiotic exposure in the first two years of life and development of asthma and other allergic diseases by 7.5 yr: A dose-dependent relationship. Pediatr Allergy Immunol. 2013;24(8):762-771. doi:10.1111/pai.1215

       Reference 2: 

1. Wickens K, Ingham T, Epton M, et al. The association of early life exposure to antibiotics and the development of asthma, eczema and atopy in a birth cohort: Confounding or causality? Clin Exp Allergy. 2008;38(8):1318-1324. doi:10.1111/j.1365-2222.2008.03024.x
2. Björkstén B, Sepp E, Julge K, Voor T, Mikelsaar M. Allergy development and the intestinal microflora during the first year of life. J Allergy Clin Immunol. 2001;108(4):516-520. doi:10.1067/mai.2001.118130
3. Vitaliti G, Pavone P, Guglielmo F, Spataro G, Falsaperla R. The i