Konačno smo dočekali i godišnje odmore kojima se veselimo i čekamo cijelu godinu. Da budemo iskreni, krenemo im se veseliti već od trenutka kada su nam koferi spakirani i kad smo spremni za put, zar ne?
No, vrijeme za ljetne odmore također je i vrijeme kada nas čekaju mnogi izazovi. O financijskim izazovima nećemo niti pričati, pogotovo u trenutku kada cijene svega rastu i ne čini se da će stati. Sigurni smo da ste u skladu sa svojim mogućnostima odabrali destinaciju, bilo da je u Hrvatskoj ili van nje. Ostalo vam je samo dobro se pripremiti kako vas baš ništa na tom putovanju ne bi iznenadilo i pokvarilo čitav odmor.
Čak i kada mijenjate mikro-klimu, vaše tijelo može burno reagirati. To govore i mnogi pedijatri „starog kova“ koji ne preporučuju da beba napušta mjesto rođenja prvih godinu dana. Dakle, promjena klime je uvijek dobro „primijećena“ od strane vašeg organizma, a u odnosu na to koliko se razlikuje od vaše originalne klime i u kakvoj vam je kondiciji vaše tijelo, pa čak i u odnosu na prirodne predispozicije koje nosite u sebi- reakcija vašeg tijela će biti blaža ili kompleksnija.
Zato pogledajmo što sve možete očekivati i kako možete spriječiti neke neugodne simptome aklimatizacije, odnosno adaptacije vašeg organizma na nove klimatske uvijete, promjene vremenskih zona ili nadmorske visine.
Mnogi turisti koji putuju unutar ili vam zemlje na mjesta s drugačijom klimom mogu se osjećati čudno, pa čak i bolesno u prvim danima putovanja. Razlog je upravo proces aklimatizacije. Uključivanje obrambenih mehanizama može biti praćeno s neugodnim simptomima različitih intenziteta.
Kod većine ljudi, aklimatizacija se javlja u prvih nekoliko dana nakon dolaska i prolazi prilično brzo. Ali, u prisustvu ozbiljnih ili kroničnih bolesti, na primer, arterijske hipertenzije ili bolesti kardiovaskularnog sustava, aklimatizacija može biti teža ili duža.
Što je aklimatizacija?
Aklimatizacija se manifestira kod svakoga drugačije, ali postoji niz zajedničkih simptoma – mučnina, slabost, pospanost, gubitak apetita, poremećaji u probavnom sustavu. U nekim slučajevima temperatura može blago porasti i generalno – zdravstveno stanje podsjeća na početnu fazu akutne respiratorne infekcije, trovanja hranom ili gripe. U sjevernim geografskim širinama, simptomi su nešto drugačiji- svemu navedenom dodaje se nesanica, umor, nervoza i razdražljivost.
Tipično, razina simptoma zavisi od stupnja klimatskih razlika u vašoj regiji i mjestu u koje putujete. Na svjetskom nivou, iskustva pokazuju da se ljudsko tijelo najteže prilagođava ako putujete s južnih geografskih širina na sjeverne. To se posebno odnosi na destinacije blizu ekvatora s izrazito toplom i vlažnom klimom.
Vanjski faktori kod “prilagođavanja” na ljetovanje
Razlog lošijeg zdravlja na odmoru nije uvijek klima. Često je problem u netipičnoj hrani ili vodi (kada govorimo o maloj deci). Egzotična, pa čak i samo drugačija kuhinja u nekim zemljama može izazvati nelagodu u prvim danima dolaska, ali tada tijelo može sasvim normalno reagirati. Ipak, nerijetko se događa da voda koju pijete izazove neugodne probavne smetnje, iako je bakteriološki ispravna. Razlog tome može biti osjetljivost vašeg organizma i zato je potrebno pripremiti se na vrijeme.
Faze prilagodbe kod djece i odraslih
Ljudsko tijelo se prilagođava novim uvjetima različitom brzinom jer svi mi doživljavamo promjenu mjesta boravka na različite načine- neki čak i ne primjećuju klimatske i druge promjene, a nekima je potrebno vrijeme da se naviknu.
U pravilu, aklimatizacija odraslih traje od 2 do 7 dana i obično se prvi znaci javljaju drugog dana nakon dolaska. Kod djece, posebno kod manje djece, period adaptacije može trajati i puno duže i može biti praćen velikim brojem simptoma. Ali generalno, kod svih, simptomi mogu biti slijedeći:
- visok ili nizak krvni tlak;
- vrtoglavica;
- visoka temperatura;
- curenje iz nosa ili kašalj;
- povraćanje, dijareja.
Zbog toga liječnici ne preporučuju duga putovanja s malom djecom. Za mladi organizam čiji imunološki sustav još nije formiran to neće biti ljetovanje, već ozbiljan stres, koji može dovesti do različitih tegoba ili bolesti. No, to se može desiti samo kod vrlo male djece. Ipak, kod veće djece je sasvim suprotno. Naime, duža i donekle zahtjevnija putovanja mogu biti čak i korisna za stariju djecu- takva opterećenja za organizam treniraju njegovu sposobnost prilagođavanja promjenljivim situacijama.
Aklimatizacija na moru
Ako planirate odmor na moru, obratite pažnju na klimu odabrane zemlje. Ako je vruće i suho– nema previše razloga za brigu- većina ljudi se takvoj okolini prilagođava brzo i gotovo neprimjetno. Lakše je podnijeti toplu i suhu nego vlažnu klimu. Zašto je tomu tako? Znoj brže isparava s površine kože, te se tako izbjegava pregrijavanje organizma. Ali, visoka vlaga u kombinaciji s teškim zrakom, može izazvati nedostatak energije, ubrzano disanje, visok krvni tlak i veliku žeđ. To su najčešći simptomi koji mogu dovesti do toplotnog udara, koji je najveća opasnost na ovakvim putovanjima.
Zato, u toplim krajevima, održavajte ravnotežu vode i soli u tijelu. Unosite dosta vode, jedite više ujutro i predvečer, a manje ili umjereno u najtoplijim satima dana. Tada je pametno birati hranu koja je lakša poput voća, salata ili hladnih juha. Nosite laganu i široku odjeću od prirodnih materijala, tuširajte se hladnijom vodom nego obično, i obavezno prekrijte glavu kada ste na direktnom suncu.
Aklimatizacija na planini
Zbog nadmorske visine, aklimatizacija u planinama može biti izrazito teška, ovisno na kojoj nadmorskoj visini se nalazite. Glavni razlozi za to su nedovoljno kisika u zraku i nizak atmosferski tlak. Na putu prema planini visokoj preko 2000 metara, otkucaji srca su brži, javlja se opća slabost, otežano disanje, šum u ušima. To su posljedice plućne hiperventilacije– povećava se broj crvenih krvnih zrnaca i pigmenta.
Ako ste odabrali aktivan odmor na planini, budite oprezni i nemojte se penjati više od 500 metara dnevno, radite pauze u penjanju da se tijelo prilagodi. Pijte više vode, pokušajte da konzumirate manje masnu i kiselu hranu kako ne bi preopteretili probavni sustav.
5 korisnih savjeta za lakšu aklimatizaciju
- Za putovanje izaberite odredišta s niskom temperaturnom razlikom. Ovo je posebno važno kada ste na odmoru s djecom.
- Nemojte odmah krenuti sa zahtjevnim aktivnostima- postepeno i pažljivo povećavajte tempo.
- Pokušajte zadržati svoju dnevnu rutinu.
- Budite oprezni s egzotičnim proizvodima, probajte ih pomalo, a ne od prvog dana dolaska.
- Birajte odjeću u skladu s vremenskim prilikama- izbjegavajte pregrijavanje ili nedovoljno hlađenje.
Korisne stvari koje trebate imati u putnoj ljekarni
Odlazeći na odmor, važno je da sa sobom ponesete neophodan minimum lijekova, prema preporukama svog liječnika ili pedijatra.
Među preporučenim profilaksama, na prvom mjestu je svakako probiotik. Ovi dodaci prehrani bit će vam najbolji saveznici koji će vam brzo pomoći da se lakše prilagodite lokalnoj kuhinji.
Bulardi® 500 je jedinstveni preparat na našem tržištu koji sadrži dvostruko veću dozu probiotičke kulture S.boulardii, uz dodatak vitamina D3 u optimalnoj dozi. Ovaj proizvod normalizira probavu, pomaže u slučaju probavnih smetnji ili trovanja. Također, blagotvoran učinak vitamina D (koji se nalazi u Bulardiju) na imunitet također je već dugo poznat. Zato je preporuka da se svakodnevno, u što dužem periodu na putovanju, uzima Bulardi® 500, jer vraća ravnotežu crijevnoj mikroflori, a samim tim djeluje i na imunitet.